Gordana Gregurović Petrović

U 6. razredu učenik će samostalno rabiti predmetnicu, pretraživati fondove knjižnica putem e-kataloga; znati pronaći odgovor na pitanje ima li određena knjižnica neku jedinicu knjižnične građe,  koliko ih ima i koji im je trenutačni status; samostalno uočiti koje knjige nekog autora ima  knjižnica. Učenik će moći samostalno pronaći izvore informacija za rješavanje problemsko-istraživačkih zadaća - mrežne stranice sa sadržajima iz povijesti hrvatskog jezika i djelima iz književnosti (portal eLektire, Digitalna, ICDL) te poštovati autorska prava navođenjem korištenja bibliografskih jedinica.

OŠ HJ A.6.2.

učenik objašnjava korake pronalaženja podataka/informacija
razlikuje svrhu čitanja, obavijesni od književnoga teksta te načine pronalaženja podataka i informacija u različitim vrstama tekstova
sažima podatke u bilješke

Gotov materijal

Internet - istraživanje informacija (KIMOO - 6. razred)

istrazivanje-informa

Melita Horvatek Forjan

Filmska družina 4 - FILMSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA

    Kadar je temeljna jedinica filma  jedan neprekinuti rad kamere.

    Filmski kadar može biti statičan i dinamičan. Dinamičnost kadra ovisi o stanju kamere - kreće li se kamera ili stoji na mjestu. Samo onaj kadar koji je snimljen pokretnom kamerom naziva se dinamičnim kadrom. Potpuno je nevažno ako se tijekom snimanja likovi kreću – hodaju  gimnasticiraju  trče ili snimamo prazno školsko dvorište. U prvom i drugom slučaju  ako je kamera statična (ne kreće se)  kadar je statičan.

    Kadrove možemo dijeliti prema duljini na kratke i duge te kadrove realne duljine. Nema pravila prema kojem ćemo jedan kadar nazvati kratkim  a drugi dugim. Duljina kadra ovisi o sadržaju koji snimamo. Panorama školskoga igrališta trajat će dulje od detalja nogometne lopte. Kada kadar traje onoliko koliko je potrebno za prikazivanje i razumijevanje radnje  niti više ili manje  govorimo o kadru realne duljine.

Dok snimamo  uvijek je bolje snimiti dulje kadrove koje možemo skratiti u montaži.

    Razlikujemo dubinske i plošne kadrove. Dubinski kadar prikazuje jednako oštro lik i okoliš oko njega. Tako i mi  gledatelji filma  gledamo svijet oko sebe pa nam dubinski kadrovi djeluju realističnije od plošnih. U plošnome kadru lik je prikazan oštro  a pozadina neoštro.

    Obzirom na promatrača  onoga koji gleda  kadrove dijelimo na objektivne  subjektivne i autorske. Objektivni kadar čest je u  dokumentarim filmovima. Subjektivni kadar pokazuje viđenje jednoga od likova filma. Kamera gleda umjesto njega  imitira njegov pogled. Autorski kadar svojevrstan je redateljski komentar onoga što vidimo u kadru.

    Filmski plan je udaljenost kamere od snimanoga objekta. Nazivi planova uvijek se određuju prema visini odrasle osobe prosječnoga rasta (čovjek je mjera za filmski plan). Kada u kadru nema osoba  tada zamišljamo ljudski lik koji bi se mogao nalaziti u kadru uz snimani objekt.

    Razlikujemo planove prostora (total  polutotal)  planove radnje ili akcije (srednji plan  američki plan) i planove osobe ili lika (blizi plan  krupni plan  detalj).

    Odabirom planova tijekom snimanja  ali i kasnije u montaži filma  gledateljima nastojimo što jasnije i zanimljivije ispričati filmsku priču i zainteresirati ih za gledanje filma. Vrsta filmskoga plana i trajanje pojedinoga kadra sastavnice su filmske dramaturgije (filmske napetosti). Filmskim planom može se prikazati i unutarnje raspoloženje lika – krupni kadar mlade gimnastičarke prikazat će njenu tremu pred natjecanje. Nema recepta ili dobitne kombinacije kada izabrati koji filmski plan. Bitno je da je odabrani kadar sadržajno i snimateljski opravdan. 

    Često filmovi započinju nekim općim planovima kako bi se gledatelji upoznali s mjestom radnje i likovima. No  nećemo pogriješiti započnemo li s krupnim planom glavnoga lika i  njegovom zanimljivom pričom sa zvukom u offu (zvukom koji ima izvor izvan kadra).

    Kut snimanja ili rakurs položaj je kamere u odnosu na snimani objekt - je li kamera ispod ili iznad snimanoga objekta. Kad se kamera nalazi u visini očiju govorimo o normalnoj vizuri  tu ne postoji rakurs. To je vizura u razini pogleda lika.   

    Razlikujemo gornje i donje rakurse snimanja. Kadrovi snimljeni iznad visine ljudskih očiju snimljeni su iz gornjega rakursa  a oni ispod te razine iz donjega rakursa. Najviši gornji rakurs je ptičja perspektiva  a najniži donji rakurs je žablja perspektiva.

    Gornji rakurs koristimo kada likove i predmete želimo prikazati manjima  naglasiti njihovu usamljenost  izgubljenost ili otuđenost. Donji rakurs naglašava snagu  moć ili agresivnost snimane osobe.

Tijekom snimanja kamera je najčešće statična  ali može se i kretati.

    Školskim filmskim družinama preporučujemo da u početku nauče dobro snimati statične kadrove sa statičnom kamerom doboro uglavljenom na stativu. Kada su ovladali statičnom tehnikom snimanja  mogu snimati pokretnom kamerom ako im to tehnički uvjeti dozvoljavaju.

    Pokreti kamere su: panorama ili švenk*  vožnja kamere ili far*  kamera iz ruke ili slobodna kamera  kamera na dizalici ili kranu i kamera na steadycamu*.

    Školske filmske družine u snimanju koriste panoramu  vožnju kamere i kameru iz ruke.

    Pokret pri kojem se kamera okreće oko svoje osi nazivamo panoramom ili švenkom. Ovaj pokret kamere najviše odgovara okretanju ljudske glave lijevo-desno. Panorama može biti horizontalna (slijeva nadesno  s desna nalijevo)  ili vertikalna (odzgo prema dolje i odozdo prema gore). Panoramom se služimo pri opisivanju prostora i prostornih odnosa  pratimo lik kako ulazi ili izlazi iz kadra. Dok snimate  pazite da ne snimate preko kočnica tj. dozvolite kameri  slobodno pokretanje i okretanje u svim smjerovima. Često početnici snimaju preko kočnica kamere pa im je slika neoštra i drmava jer se kamera ne može slobodno okretati oko svoje osi.

    Podvrsta panorame brišuća je panorama ili filaž*. Klasično panoramiranje najčešće je polagano i ravnomjerno se prelazi preko objekta snimanja kako bi se mogali razaznati detalji. Kod filaža pokret kamere je izrazito brz pa se prostor  preko kojega kamera prelazi  ne može razaznati. Panorama povezuje prostore  a filaž nas prebacuje s jednog mjesta na drugo i stvara efekt iznenađenja. 
    Vožnja kamere ili far položaj je kamere pri kojem se ona kreće zajedno s postoljem na kojem se nalazi. Kamera može biti na biciklu  automobilu  autobusu  kamionu. Postoje posebna dolly kolica (pokretna platforma) na koja se može staviti kamera. U istu svrhu mogu poslužiti i invalidska kolica. Na stativima novije proizvodnje moguće je pričvrstiti kotačiće i tako kamera postaje pokretna  može se pokretati  voziti u raznim smjerovima na ravnoj i glatkoj površini (npr. duž školskoga hodnika  učionice  dvorane  zbornice).

    Najčešće su vožnje kamere: prema naprijed (frontalna vožnja)  unatrag  bočno (lateralna vožnja) ili kružna vožnja.

    Vožnju prema naprijed koristimo kada želimo naglasiti ono čemu se kamera približava (nečije lice  predmet) ili zainteresirati gledatelja za novi događaj. Kamera se približava licu  a sljedeći kadar može se koristiti kao retrospekcija  vraćanje lika u prošlost. Vožnja kamere unatrag znači udaljavanje od snimanoga objekta (udaljavanje od glavnoga lika) i on je sve manji i manji. Takvom se vožnjom može sugerirati rastanak  odlazak  gubitak. Unatražna vožnja česta je na kraju filma. U bočnoj vožnji kamera prati kretanje lika dok hoda ili se vozi

(na biciklu  u automobilu). Ponekad kamera može i kružiti oko snimanoga objekta.

    Snimanje iz ruke ili snimanje slobodnom kamerom počinje se učestalije rabiti krajem pedesetih godina 20.st. Slobodna kamera rabi se u onim situacijama kad valja sugerirati nečiji pogled  subjektivne kadrove. Tijekom snimanja iz ruke kamera vibrira i postiže se  veći dojam dokumentarnosti. Snimajući iz ruke  snimatelj mora paziti da ne bude previše pomaka kamere kako snimka ne bi bila neiskoristiva.

______________________________

* švenk (njem. schwenken) – micati  okretati

* far (njem. fahren) - voziti

* steadicam (engl. steady) - čvrst  nepomičan  stalan

                                             uređaj koji zajedno s kamerom nosi snimatelj

* filaž (franc. filage) – izvlačenje




 

 

Filmska družina 4 (Filmska izražajna sredstva)

fd-4

Jasmina Štefan

HJ OŠ B.1.1. Učenik izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/ čitanja književnoga teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom.

 HJ OŠ B.1.2. Učenik sluša/ čita književni tekst, izražava o čemu tekst govori i prepoznaje književne tekstove prema obliku u skladu s književnim razvojem.

 HJ OŠ B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

HJ OŠ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.

Nastavnička priprema

Slušanje pjesme Vjetar (V. Marjanović). Razgovor o slušanoj pjesmi. Prepoznavanje pjesme prema obliku.

vjetar-interpretaci

Dječji film u korelaciji s GOO i ZD

POSAO IZ SNOVA  dječji dokumentarni film Filmske družine

PREPORUKA

Dječji tjedan (prvi cjeloviti tjedan u listopadu

Međunarodni dan djece (20. studenoga)

Međunarodni dan osoba s invaliditetom (3. prosinca)

Međunarodni dan pasa vodiča (posljednja srijeda u travnju)

OŠ HJ C. 7. 3.

Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.

 OŠ HJ C. 7. 1.

Učenik obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na  razvoj stavova i vrijednosti.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI AKTIVNOSTI

iskazati kritičko mišljenje o pravima djece s naglaskom na prava djece s invaliditetom
prepoznati obilježja dokumentarnog filma
stvaralački interpretirati dokumentarni film u korelaciji s Konvencijom o pravima djece
uočiti i aktualizirati poruku filma
primijeniti pravila bontona za osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu
promicati prava djece i osoba s invaliditetom kroz samostalne stvaralačke zadatke

(izrada plakata  snimanje filma)

POVEZANOST S MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Građanski odgoj i obrazovanje

A.3.3. Promiče ljudska prava.

A.3.4. Promiče pravo na obrazovanje i pravo na rad.

Zdravlje

B.3.1. Razlikuje i vrednuje različite načine komunikacije i ponašanja.

Najava i projekcija dječjeg dokumentarnog filma Posao iz snova

Posao iz snova  dokumentarni film

https://udrugazag.hr/46-posao-iz-snova-dokumentarni-film/                        

- autori: članovi Filmske družine ZAG  OŠ Marije Jurić Zagorke  Zagreb

- trajanje: 9.55 min  2015.

- sinopsis: U OŠ Marije Jurić Zagorke pomoćnici u nastavi pomažu djeci s invaliditetom u

                  svladavanju svakodnevnih školskih obveza.

- 1. nagrada na Malom dokuartu u Bjelovaru  1. nagrada na Reviji hrvatskog dječjeg filmskog

   stvaralaštva u Rijeci  sudjelovanje na Festivalu o pravima djece i Smotri školskog filma u

   Sinju

- voditeljice družine: M. Horvatek Forjan i N. Jakob

Učitelj pita učenike znaju li razliku između dječjega filma i filma za djecu.

Najavljuje gledanje filma uz pitanje učenicima: Što je za tebe posao iz snova?

 Interpretacija filma Posao iz snova

Učenici iznose dojmove o filmu.

Razlikuju li se dječji likovi iz filma od ostalih učenika u razredu? Po čemu su različiti?

Bez čije pomoći učenici s invaliditetom ne bi mogli pohađati redovnu nastavu?

Jesi zamišljao/zamišljala da bi tako mogao izgledati posao iz snova? Što ti se u filmu svidjelo ili možda  nije? Nakon razgovora učenici interpretiraju film rješavajući nastavne listiće u parovima ili samostalno  mogu i online. Uspoređuju i komentiraju odgovore drugih učenika.

Nakon projekcije filma Posao iz snova i iznošenja dojmova učenici u skupinama izrađuju mogu ih objaviti na web stranici škole povodom Međunarodnog dana djece ili Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.

skupina - Prava jednaka za sve (čl. 2.)

Svaka država poštivat će prava svakog djeteta bez diskriminacije glede rase  boje kože  spola  jezika  vjere i političkog uvjerenja djeteta ili članova njegove obitelji.

skupina - Prava djece s teškoćama u razvoju (čl. 23.)

Dijete s teškoćama u razvoju ima pravo uživati život poput ostale djece i sudjelovati u radu zajednice  ima pravo na posebnu skrb  odgoj i obrazovanje.

skupina - Pravo na slobodu izražavanja (čl. 13.) Dijete mora imati pravo na slobodu izražavanja bilo kojim sredstvima prema izboru djeteta.
skupina - Pravo na pristup obrazovanju (čl. 28.)

Dijete ima pravo na obrazovanje. Osnovno obrazovanje mora biti obvezno i besplatno za sve.

Promijeni svijet – snimi film!

Vidi me  čuj me – Vodič za uporabu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i promicanja prava djece

 https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2015/09/Vidi_me_cuj_me.pdf

Kamera  mobitel  montažni programi Movie Maker ili FilmoraGo. Snimi dokumentarni film kojim ćeš prenijeti poruku podrške različitima  djeci i osobama s invaliditetom.













Dječji film u korelaciji s GOO i ZD

djecji-film

Marija Jurić

Prezentacija za sat obrade pjesama

Nocturno i Notturno

A. B. Šimić: Ljetni nocturno
Ivan Goran Kovačić Notturno

ljetni-nocturnonott

Dječji film na satu lektire

RAND I WASSIM  dječji dokumentarni film       Ellis: Djevojčica iz Afganistana

OŠ HJ B. 7. 4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnog teksta.

OŠ HJ C. 7. 3.

Učenik posjećuje kulturne događaje u fizičkome i virtualnome okružju.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI AKTIVNOSTI

iskazati kritičko mišljenje o predrasudama prema izbjeglicama i migrantima
promicati prava drugačijih i različitih
usvojiti i razlikovati pojmove: izbjeglica  migrant  tražitelj azila i raseljena osoba
prepoznati obilježja dokumentarnoga filma
imenovati filmska izražajna sredstva
uočiti i aktualizirati poruku filma
predstaviti rezultate rada drugim učenicima
samostalno istražiti medijske sadržaje

 Tko su djeca izbjeglice?

Učitelj s učenicima razgovara o ratovima koji se vode u suvremenom svijetu i djeci žrtvama rata. Pita ih što znaju o ratu u Siriji. Učenici mogu u svom školskom geografskom atlasu potražiti Siriju  Irak  Iran  Afganistan.

Stradavaju li u ratovima i civili  žene i nevina djeca? Kako se zovu osobe koje moraju bježati iz svoje domovine zbog rata? Traže li one utočište ili azil u novoj domovini? Poznaješ li učenike  djecu koja su zbog ratnih stradanja u svojoj zemlji školovanje nastavila u Hrvatskoj?

Učitelj upoznaje učenike s Konvencijom Ujedinjenih naroda o izbjeglicama i njihovom pravu na zaštitu - https://www.unhcr.org/hr/wp-content/uploads/sites/19/2017/08/zastita_izbjeglica.pdf

Učenici se upoznaju s pojmovima izbjeglica  tražitelj azila  migrant  raseljena osoba

Konvencija Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica  usvojena 1951. godine  ima centralno mjesto u međunarodnoj zaštiti izbjeglica. Zasniva se na članku 14. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine kojim se priznaje pravo osobama da traže azil (utočište) od progona u drugim državama. Konvencija je stupila na snagu 22. travnja 1954.

Učenici će pogledati i kratak dvominutni film (https://www.youtube.com/watch?v=uJCWVc3jmIk)

koji je nastao u produkciji Unicefa Hrvatska  a govori o pomoći u učenju hrvatskog jezika djeci izbjeglicama u Prihvatilištu za tražitelje azila.

Nakon gledanja filma slijedi kratak razgovor s učenicima.

Kako bi ti mogla/mogao pomoći djeci iz Sirije ili iz nekih drugih ratom ugroženih država da im život u Hrvatskoj bude ugodniji i ljepši? Koja su njihova prava?

O Rand i Wassimu članovi FD ZAG snimili su film. Pogledaj ga i upoznaj se sa životom djece izbjeglica u njihovoj novoj domovini Hrvatskoj.  

FD ZAG - Rand i Wassim  2019.  9.30 min

Sestra i brat  Rand i Wassim  izbjeglice su iz Sirije. Nadaju se da će u Hrvatskoj dobiti azil  završiti školovanje i sretno živjeti nakon ratnih strahota koje su proživjeli u rodnom gradu Idlibu.

Film je nagrađen - Grand Prixom (Velikom nagradom) na 12. Malom dokuartu u Bjelovaru 2019.  2. nagradom stručnog prosudbenog povjerenstva na 57. reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece HFS-a u Sisku 2019. i sudjelovao je na Unicefovom Festivalu o pravima djece  na projekciji Školski objektiv u Blitz CineStar kinima diljem Hrvatske.

Učitelj učenike upoznaje s generalijama o filmu i daje im zadatak za usmjereno gledanje.

Obrati pozornost na to kako su se protagonisti filma osjećali u novoj sredini - prihvaćeno  odbačeno  ravnopravno  sigurno? Obrazloži svoj odgovor.

Učenici iznose dojmove o filmu  kako su doživjeli sudbinu mladih protagonista.

Je li sestri i bratu bilo teško usvojiti hrvatski jezik i njegova pravila?

Korelacija - Djevojčica iz Afganistana

Učenici trebaju usporediti život djevojčice Rand iz Sirije i Parvane  djevojčice iz Afganistana. Razlike i sličnosti trebaju upisati u Vennove dijagrame

Prvo čitaju ulomak iz romana Djevojčica iz Afganistana u kojem upoznaju Parvanu i njezino preodijevanje u dječaka kako bi mogla prehraniti obitelj. Zatim gledaju film Rand i Wassim. U parovima ili skupinama zapisuju razlike i sličnosti u prostor  dijagrama gdje se kružnice sijeku. Učenici u skupinama ili parovima prezentiraju i komentiraju korelacijski zadatak.

 

Za sat razrednika učitelj može učenicima zadati da potraže u svojoj lokalnoj sredini centre za azilante ili udruge koje nude različite aktivnosti u radu s tražiteljima azila poput Centra za integraciju izbjeglica SOL – Isusovačka služba za izbjeglice (http://www.jrs.hr/2018/03/30/pokrenuli-smo-centar-za-integraciju-izbjeglica-sol/).

Učenici mogu na sljedećem satu razrednika predstaviti rezultate svojih istraživanja.

Cilj je zadatka razvijanje vršnjačke tolerancije prema različitima  prema migrantima i izbjeglicama. Za početak  dovoljno je pokazati dobrodošlicu  pomoći djeci izbjeglicama da se osjećaju sigurno  upoznati ih s našom kulturom  pokazati poštovanje i prihvatiti njihovu kulturu.




 




Dječji film na satu lektire

df-na-satu-l

Na nastavnom satu ili kod kuće kao jedna od aktivnosti prije, za vrijeme ili nakon čitanja književnoga djela

Ivana Macan

Victoria Tolj

Digitalna slikovnica sadrži 11 digitalnih aktivnosti koje mogu poslužiti pri interpretaciji djela za cjelovito čitanje.

Antoine de Saint-Exupery, Mali princ (interaktivna digitalna slikovnica)

mali-princ-interak

Videomamci (sat lektire)

Na primjeru reportaže  o čitanju Filmske družine ZAG i učeničkih radova – videomamaca prikazat ćemo zanimljiv sat obrade i prezentacije lektirnih djela. To je moguće u korelaciji predmetnih područja: Književnost i stvaralaštvo  Mediji i kultura i u suradnji sa školskom knjižnicom (projekti).

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI koji se ostvaruju: razvijanje pozitivnog stava prema čitanju  razvijanje kritičkog mišljenja  poticanje stvaralačkog izražavanja učenika i medijsko opismenjavanje.

Što raditi kad ti je dosadno?

Odgovori učenika: Čitaj knjigu! Čitanje podmazuje moždane vijuge. Knjiga je poslastica. Knjigom u glavu. Tko normalan još čita? Od knjige ne možeš pobjeći. Pleši s knjigom. Čitam (i u bazenu)  dakle jesam.

Preporuka – uvodni sat lektire na početku šk. god. Razgovor prije gledanja reportaže o čitanju. Tko vam je u djetinjstvu pričao ili čitao priče? Koje su vam ostale u sjećanju i zašto?

Dovrši rečenice. Moja najdraža slikovnica ili knjiga je…  Moj je omiljeni književni lik… Volim ga ili volim ju je jer…

Vole li učenici čitati?

Reportaža o čitanju FD ZAG Ne volim – volim čitati  snimljenja 2020.  trajanje: 6 min

Sudjelovanje na Smotri školskoga filma u organizaciji AZOO-a  a objavljena je mrežnoj stranici www.udrugazag.hr  - https://udrugazag.hr/76-ne-volim-volim-citati/ i na Carnetovom portalu Meduza - https://meduza.carnet.hr/index.php/media/watch/18685                                                  

Učenici u filmu pričaju o bajkama koje su im pričali roditelji ili koje su sami čitali: Pepeljuga  Snjeguljica  Crvenkapica  Trnoružica   101 dalmatinac   Pale sam na svijetu.

Film kao motivacija za čitanje bajki: Bajka o ribaru i ribici  5. r.  Sretni kraljević  6. r.  Bajka o vratima  6. r.  Priče iz davnine  6. r.  Projekt – Moja slikovnica  6. r.

Videomamac je kratak  dopadljiv videozapis koji može poslužiti kao mamac za čitanje djela onima koji ga još nisu pročitali. Zašto je videonajava izvrsno metodičko sredstvo?

Današnja Z generacija – digitalna generacija (traileri)  TikTok  video snimaju sami – preporuka prijateljima

Projekt Snimi videomamac  ulovi novog čitatelja – predlaže se učenicima na početku šk. godine. Učenici upoznaju svoje prijatelje s djelima koja su pročitali tijekom praznika  učenici zajednički biraju djela za slobodnu lektiru.

Ishodi kurikula HJ:

OŠ HJ B.5.3. Učenik obrazlaže vlastiti izbor književnoga teksta.

OŠ HJ C.7.1. Učenik obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih  tekstova na razvoj stavova i vrijednosti.

Objašnjava svoju reakciju na medijski tekst  uspoređuje reakcije različitih primatelja na isti medijski tekst  suprotstavlja se stereotipima  predrasudama  pristranosti  prikrivenoj i otvorenoj diskriminaciji i govoru mržnje  razvija kritičko mišljenje.

Kako snimiti videomamac?

Danas se učenici uglavnom koriste aplikacijama za mobitel (Cupcut  Inshot  FilmoraGo)

Primjeri videomamaca:

Neva Nevičica - samostalan uradak učenika 6. razreda  prema I. Brlić-Mažuranić   Priče iz davnine (izborni zadatak) - https://www.youtube.com/watch?v=TUdwdMmnUZs&t=7s

Koko u Parizu - Moja omiljena lektira. Učenici su mogli raditi samostalno  u paru ili skupini  njihovi autorski radovi od ideje  snimanja  montaže. Projekcija radova na satu lektire.

https://www.youtube.com/watch?v=mw0KfcdRZxU&t=3s

Duga – rad učenika 8. razreda. Sudjelovanje na Carnetovom natječaju 2021.

https://www.youtube.com/watch?v=2RFPbchwB5Q&t=1s

Razmišljanja učenika o izradi videomamaca.  

„Kad pročitam djelo  razmišljam što bi u toj priči bilo zanimljivo novom čitatelju.”

„Pri izradi videomamca treba se ugledati na trailere poznatih blockbustera. Ako nije zanimljivo meni  neće privući pozornost ni drugih.”

„Volim raditi videomamce jer me usmjere na ono važno u djelu.”

Videomamci (sat lektire)

videomamci

Ljiljana Hess

Mediji i kultura, vrednovanje naučenog, zadatak i rubrika za vrednovanje.

Primjer zadataka za vrednovanje C ishoda u 4. razredu srednje škole

vrednovanje-ishoda-c

Tatjana Posavec

Problemski zadatci za grupni rad i listić samoprovjere služe za uvježbavanje nastavnih sadržaja o općim i vlastitim imenicama i samoprovjeru znanja učenika.

Hrvatski jezik